Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj bioekonomije – zaključak je završne konferencije projekta GreenCBC

Zagreb, 27.10.2022. – Na završnoj konferenciji projekta Prekogranična mreža otvorenih inovacija u bioekonomiji (GreenCBC) okupljenima su predstavljeni izazovi i prilike iz područja razvoja bioekonomije u regiji.

Konferenciju je otvorio dr. sc. Tomislav Radoš – potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj, koji je naglasio kako ima potencijala za nastavak projekta i doprinosa planiranoj strategiji razvoja biogospodarstva za Republiku Hrvatsku. Dr. sc. Ivan Ambroš –  direktor Centra kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj, iz Vukovarsko-srijemske županije, zahvalio je svima na sudjelovanju i doprinosu provedbi projekta čiji su rezultati izvrstan uvod u buduću hrvatsku strategiju biogospodarstva. Jasenko Omerćehajić iz Udruženja za razvoj NERDA koja djeluje kao regionalna razvojna agencija za sjeveroistočnu BiH, u uvodnom govoru je rekao kako su poljoprivredno-prehrambeni, te drvoprerađivački sektor u Bosni i Hercegovini, koji su dio bioekonomije, prilično linearni. Marijana Jovović iz Inovaciono preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, iz Nikšića, Crna Gora, naglasila je da su sudjelovanjem u projektu napravili zdravu osnovu za kreiranje dobrih inicijativa te unaprijedili preduvjete za razvoj sektora bioekonomije u Crnoj Gori.

Projekt GreenCBC predstavio je Ivan Škarić, samostalni savjetnik Hrvatske gospodarske komore te naglasio kako jačanje društvenog, gospodarskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja kroz provedbu zajedničkih projekata nema alternativu. Suradnja nudi moguća rješenja u zaštiti okoliša i biološke raznolikosti susjednih zemalja, poboljšanja i prevencije rizika i promicanje održive energije i energetske učinkovitosti. Projektom su dani prijedlozi iskorištavanja obnovljivih izvora energije s ciljem jačanja energetske učinkovitosti te razvoja turizma regije uz očuvanje kulturne i prirodne baštine.

Na konferenciji je predstavljeno pet projekata koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse u razvoju novih ideja. Ana Nikšić-Šarić iz Tera Tehnopolis d.o.o. je predstavila projekt SmartAgriHubs čiji je cilj digitalizirati europsku poljoprivredu promicanjem ekosustava poljoprivrednih inovacija posvećenih izvrsnosti, održivosti i uspjehu s ciljem osiguranja digitalizacije poljoprivrednih usluga u više od 2 milijuna obiteljskih gospodarstava širom Europe.

Kako se riješiti korova modernim tehnologijama, uz to uštedjeti i ne baviti se problemom pronalaska radne snage za taj prilično neatraktivan posao, prezentirao je Marko Sever iz AGRIblock d.o.o. na primjeru autonomnog vozila za rješavanje problema korova. Rješenje je to za obiteljska, mala i srednja poljoprivredna poduzeća, koje uz pomoć ugrađenog softwarea prikuplja realne, svakodnevne podatke s poljoprivrednog terena.

Izv. prof. dr. sc. Vanja Jurišić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavila je H2020 BBI projekt GRACE kojem je cilj povećanje proizvodnje novih hibrida miskantusa, visokoenergetskog usjeva porijeklom iz jugoistočne Azije koji bi, kako mnogi smatraju, trebao postati gorivo budućnosti.

Iz Inovaciono preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, iz  Crne Gore, Marijana Jovović je predstavila projekt  AWeS0ME i pojasnila kako poljoprivredni otpad može postati održivi građevinski materijal. Prema brojnim istraživanjima, takvi materijali su dobar izolator, a poslužit će i u kontekstu promišljanja gradnje s većom energetskom efikasnosti.

Konferencija je završila panelom „Razvoj bioekonomije u programskom području“  na kojem su sudionici zaključili da Hrvatska i zemlje u regiji imaju neosporan potencijal i temelje za razvoj bioekonomije.

Kristijan Futač iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije je najavio kako se očekuje službena potvrda nastavka Programa prekogranične suradnje za novo programsko razdoblje. U projektnom razdoblju 2014.-2020. je bilo više od 40 projektnih partnera iz sve tri države. Za projektno razdoblje 2021.-2027. novost su pametna ulaganja u istraživanje i konkurentno poduzetništvo. Očekuje se da će budući projekti biti financirani u vrijednosti od 1-1,5 milijuna eura po projektu. Također, najavio je novost u obliku  je Small project fund (SPF) koji bi bio pokrenut u narednih godinu dana i služio bi za financiranje zajedničkih projekata mikro i malih poduzetnika u  programskom području.

Anita Sever-Koren iz  Ministarstva poljoprivrede, ravnateljica uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju je dodala da je u tijeku formiranje radne skupine dionika za izradu Strategije biogospodarstva. Kroz strategiju, na jednome mjestu, obuhvatit će se sve relevantne teme te dati smjernice kako ostvariti efikasnu suradnju svih institucija s ciljem razvoja sektora.

Prof. dr. sc. Anita Slavica sa Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, naglasila je  kako akademska zajednica može doprinijeti realnim projektima i strategijama. Prezentirala je program OBZOR, Bio-based Industries Joint Undertaking (BBI JU), između Europske unije i Konzorcija industrije biomase (BIC) vrijedno 3,7 milijardi eura. Glavni zadatak Zajedničkog poduzeća BBI JU je financiranje istraživanja temeljenih na inovativnoj tehnologiji u pretvorbi bio otpada u zelene proizvode i promicanje prijelaza na održivu bioekonomiju. Napomenula je kako je Hrvatska, nažalost, još uvijek okarakterizirana kao sirovinska baza, odn. zemlja dobavljač sirovina, te da se akademska zajednica može uključiti kroz suradnju s malim i srednjim poduzetništvom te velikim industrijama. Zaključila je kako Hrvatska ima inovacije, ali ih je potrebno komercijalizirati.

Prof. dr. Midhat Jašić, predstavnik Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet, rekao je kako BiH ima prirodne resurse na kojima može temeljiti bioekonomiju. Slično kao i Hrvatska, teritorijalno je prekrivena 50% šumom, a izvoz drva je jedan od najznačajnijih sektora, Slijedi ga sektor poljoprivrede.

Dr. sc. Marija Lovrić, direktorica za istraživanje i transfer tehnologije BICRO BIOcentra d.o.o. predstavila je centar kao potpornu instituciju koja daje uredski i laboratorijski prostor za razvoj proizvoda i usluga, primjerice, u farmaceutskoj, kozmetičkoj ili prehrambenoj industriji. Naglasila je i da u Europi ne postoji niti jedan inkubator ovog tipa koji je javan, a istovremeno samoodrživ te povezuje akademsku zajednicu i gospodarstvenike.

***

Naziv projekta i akronim: Prekogranična mreža u području otvorenih inovacija u bioekonomiji – GreenCBC

Partneri:

  • Nositelj – Hrvatska gospodarska komora (HR)
  • Partner 2 – Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj (HR)
  • Partner 3 – Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis (CG)
  • Partner 4 – Udruženje za razvoj Nerda iz Bosne i Hercegovine (BiH)

Glavni cilj projekta GreenCBC je uspostaviti prekograničnu mrežu u području otvorenih inovacija u bioekonomiji (GreenCBC mreža) s ciljem povećanja suradnje između malih i srednjih poduzeća (MSP), poduzetničkih potpornih institucija (PPI) te organizacija za istraživanje i razvoj. Set edukacija namijenjenih malim i srednjim poduzećima u programskom području organizirale su se s ciljem povećanja njihove konkurentnosti. Dodatno, partneri su proveli ankete kako bi identificirali tehnološke potrebe malih i srednjih poduzeća te kapacitete organizacija za istraživanje i razvoj za pružanje odgovora na te potrebe kao i mogućnosti koje imaju poduzetničke potporne organizacije u programskom području za jačanje suradnje između navedenih ciljanih skupina. Projekt je također opremio  1 laboratorij za razvoj zelenih proizvoda u Vinkovcima (HR) i 1 biokemijski laboratorij u Nikšiću (CG).

Prioritetna os programa: Povećanje konkurentnosti i razvoj poslovnog okruženja u programskom području

Ukupna vrijednost projekta: 680.529,23 EUR

Iznos EU sufinanciranja: 578.449,84 EUR

Trajanje projekta: 01.09.2020. – 31.08.2022. (24 mjeseca)

Internet stranica Programa: https://www.interreg-hr-ba-me2014-2020.eu/

Internet stranica projekta: https://www.interreg-hr-ba-me2014-2020.eu/project/green-cbc/

Projekt je sufinanciran sredstvima ERDF-a i IPA II fondova Europske unije.